In-es
16.5.2008. 20:17
Zablude o vegetarijanstvu
Vegetarijanstvo je način života, životni stil. Još uvijek se vegetarijanstvo smatra odricanjem, žrtvovanjem, kao da su mrtve i napaćene životinje gurmanski užitak. Još uvijek se vegetarijanstvo smatra nesigurnim za zdravlje, čak i opasnim za djecu i mlade, kao da su mrtve i napaćene životinje savršene za zdravlje. Svaki se vegetarijanac, kao i onaj koji će to tek postati, svakodnevno suočava s neznanjem, predrasudama i s toliko pogrešnih informacija o vegetarijanstvu, ekologiji, ljudskoj prehrani i zdravlju da je naprosto nužno voditi iste bitke iz dana u dan...
U raspravi će često netko reći da vegetarijanci u svojoj hrani ne dobivaju dovoljno bjelančevina
Istina je suprotna - vegetarijanci dobivaju bjelančevine iz istih izvora odakle i drugi ljudi: žitarice, povrće mahunarke... Ali odbacivanjem mesa, vegetarijanci izbjegavaju nagomilavanje bjelančevina životinjskog podrijetla. Te namirnice, osim toga, sadržavaju masti, kolesterol, pesticide i antibiotike, što otežava rad probavnih organa, a osobito jetre i bubrega. Umjesto prijašnjih 15-20 posto kalorija u obliku bjelančevina i 40-50 posto u obliku masti, suvremeni nutricionisti savjetuju da u svakidašnjoj prehrani bude 10-15 posto bjelančevina, a samo 5-10 posto masti.
Drugi česti prigovor vegetarijancima glasi: biljne bjelančevine lošije su od životinjskih
Ta zastarjela tvrdnja temelji se na pogrešnoj pretpostavci po kojoj bi ljudske bjelančevine trebale imati isti sastav od osam osnovnih aminokiselina kao i životinjsko meso. Danas je poznato da se otprilike 80 posto bjelančevina koje čovjek uzima potroši u organizmu na gradnju 14 aminokiselina koje nisu osnovne, te se troše za proizvodnju energije ili pohranjuju u obliku masnoće. Naše tijelo ima sposobnost da samo izdvoji sve bitne aminokiseline iz biljnih bjelančevina koje su mu potrebne. Osim toga treba znati da tijelo ne može apsorbirati bjelančevine već ih razgrađuje i uzima si aminokiseline koje mu trebaju.
Kažu da vegetarijanci nemaju uravnoteženu prehranu
Većina se vegetarijanaca hrani standardno, ponajprije koristeći četiri skupine hrane: žitarice i mahunarke, lisnato povrće i voće. Meso ugrožava ravnotežu u tijelu tako što njegovim unošenjem stvara višak masti, kolesterola, pesticida, hormona i antibiotika. Meso, također, sprječava normalnu apsorpciju bitnih hranjivih sastojaka, jer vezuje kalcij iz kostiju i preopterećuje probavni sustav.
Meso je koncentrirani hranjivi paket
Meso je prije svega koncentrirani izvor masti, kolesterola, pesticida, hormona i ostataka antibiotika.
Ljudi koji ne jedu meso su zdraviji, manje pate od uobičajenih kroničnih bolesti i dulje žive od onih koji jedu meso. To potvrđuju milijuni vegetarijanaca širom svijeta, a također i znanstvena istraživanja. No godine tradicije i običaja, ako i propaganda mesne industrije, učinili su svoje i nametnuli stav da je nemoguće preživjeti i ostati zdrav bez jedenja mesa. Istina je upravo suprotna!
I povrće i voće također su zagađeni pesticidima
Na nesreću, tako je. Ali dobro je što vegetarijanci mogu trljanjem i pranjem četkom otkloniti barem dio otrovnih supstancija s površine voća i povrća. A mesojedi meso ne mogu oprati od otrovnih sastojaka nikakvim pranjem. Životinje koje jedu zatrovanu stočnu hranu talože pesticide i koncentriraju ih u svojim masnim naslagama u omjeru i do 20:1.
Gradnja ljudskog tijela predviđena je za mesožderstvo
Istina je dijametralno suprotna. malena usta, oblik zubi, pH faktor u slini, veliki želudac, dužina crijeva kod ljudi obznanjuje nedvojbeno kako je posrijedi ustrojstvo predviđeno za jedenje plodova i bilja, a ne trganje životinjskog mesa. Struktura našeg tijela ista je strukturi tijela velikih čovjekolikih majmuna koji su vegetarijanci. Zar možete zamisliti čovjeka kako kao lav trči za antilopom, grize je i trga joj meso vlastitim zubima?
Vegetarijanstvo za odrasle - dobro, ali nije za djecu
Djeca trebaju obilate količine bjelančevina, kalcija i drugih hranjivih sastojaka za svoj rast. Trebaju ugljikohidrate za energiju i vitamine da bi to sve skupa regulirali. Meso je bogato bjelančevinama i željezom, ali isto tako sadrži zasićene masti i kolesterol. Meso, također, oduzima kalcij iz kostiju. Zašto da namećemo djeci nasilje i pritom im ugrožavamo zdravlje? Djeca mogu dobiti sve potrebne sastojke za svoj rast iz balansirane vegetarijanske prehrane koja sadrži širok spektar žitarica i zrnja, mahunarki, povrća i voća. Osim toga upravo djeca najviše dobivaju od vegetarijanstva; zdravo djetinjstvo i odgoj o suosjećanju prema svim živim bićima.
Vegetarijanska je kuhinja suviše složena i odnosi mnogo vremena
Svaka promjena načina života donosi razdoblje u kojemu treba više raditi i uložiti više truda, ali pozitivan je ishod vrijedan ulaganja. Uzmimo, primjerice, vježbanje. Prijelaz na vegetarijanstvo možda je težak, ali kad se priučite, onda čovjek vidi kako je sve jednostavno. Osim toga, za pripremanje većine vegetarijanskih jela i obroka nije potrebno toliko kuhanja i pranja posuđa.
Vegetarijanska je prehrana jednolična
Tko god zna nešto o jelima reći će da to nije istina. Vegetarijanska prehrana nije samo povrće s pare i smeđa riža. Postoje tisuće ukusnih vegetarijanskih jela. Od orijentalnih kao što su suši, tofu, šiškab ili kus-kus do pašteta i namaza, složenaca i variva, vegetarijanskih sendviča, hamburgera, palačinki, salata... popis je neiscrpan. Stotine je različitih sjemenki i zrnja, povrća i voća. Zapravo izbacivanjem mesa prehrana dobiva na različitosti i počinje otkrivanje fantastičnih raznovrsnih okusa.
Vegetarijanstvo je samo prolazna moda
Moda je prolazna, a vegetarijanstvo - zasnovano na zdravstvenim i etičkim povodima - ovdje je već tisuće godina. Još u doba velikih filozofa, Pitagore (VI. st. pr. Kr.) i Platona (427-347. pr. Kr.) koji su bili vegetarijanci i veliki zagovornici vegetarijanske prehrane, vegetarijanstvo je bilo staro tisuće godina, ono nije uopće bilo nova zamisao, a ubrzo će gotovo svi ljudi biti vegetarijanci.
Ništa na svijetu ne može nadoknaditi okus mesa
Mnogobrojni su proizvodi od soje s okusom i sastavom nalik na meso. Na tržištu se nalaze potpuno biljni proizvodi s okusom na meso, kobasice, hrenovke, ribu pa do račića i kaviara. Ako je posrijedi samo okus, onda je danas, bez sumnje, mnogo lakše postati vegetarijanac nego ikad prije. No upravo prelaskom na vegetarijansku hranu mnogi ljudi shvate kako su se monotono hranili i koliko predivnih okusa i kombinacija nudi bezmesna prehrana.